Zbog čega se namjerno uništavaju zajednice Lipe, Brijesta, Trešnje i drugih vrsta iz prirode ?

Najpoznatija Lipa u Hrvatskoj,
Gupčeva lipa koja datira iz vremena 1573.
zaštićeni je spomenik prirode i
spomenik kulture

BJELOVAR – Bjelovarski pčelari javljaju o alarmantnim događajima uništenja stabala Lipe u državnim šumama na području Bilo gore u okolici Bjelovara. Pčelar koji je objavu pustio na Internet član je bjelovarske udruge pčelara Bilogora. U istom postu napisao je kako se sijeku čak i mlada stabla, mlade lipe, promjera 5-10 cm. „To što Hrvatske šume rade sa Lipom zove se EKOCID, jedino gore od toga je indolentnost kojekakvih udruga za zaštitu prirode. Pitam se i pozivam da li je Hrvatski pčelarski savez po tom pitanju nešto poduzeo“ javno proziva autor koji je poznat redakciji. Inače Lipa je hrvatska autohtona paša za pčele i to od vremena kraja zadnjeg ledenog doba. Ilirska plemena i stari Slaveni jeli su lipov med i pili lipovu medovaču, o čemu piše Plinije, Sv. Jeronim pa i Hipokrat. Da ne govorimo o važnosti razvoja i funkcioniranja pčelinje zajednice u vremenu tri tjedna cvatnje lipe kada pčelinja zajednica postiže vrhunac razvoja koji je direktno vezan uz Lipu. Pitanje koje se postavlja je da li ćemo to promatrali prekriženih ruku kao da nas se to ne tiče ili će nadležni nešto poduzeli. Hrvatske šume su javno poduzeće kojemu je povjerena skrb o šumama koje su državno vlasništvo. U mnogim zemljama Europske unije krenuvši od Slovenije do Islanda itekako se vodi briga o autohtonim biljnim vrstama i njihovom eventualnom iskorištavanju. U Austriji je kažnjivo ubirati i vrganje, a kamo li da bi se sjeklo drveće koje je dio stoljetnog i tisućljetnog prirodnog eko sustava. Uz Lipu iz naših šuma nestaje divlju trešnja, javor, jasen, brijest i sve drugo što nije hrast, bukva ili grab, što upućuje na to da od dvadesetak vrsta drveća ostaju svega tri što je potpuno neprirodno. To predstavlja katastrofu za čitav eko sustav šume. / uredio N.Š. /