Kroz Luku Kopar prođe dvostruko više tereta nego kroz riječku luku

Kuda plovi ovaj brod pokraj Umaga ?

KOPAR - Riječka luka je do Domovinskog rata bila puno jača od koparske. No, odnosi snaga se mijenjaju 1990-ih kad Rijeka zbog rata u Hrvatskoj gubi promet, a Kopar nastavlja s rastom. Ulaskom Slovenije u EU 2004., Kopar bilježi još snažniji rast. Tvrtke Luka Rijeka i Jadranska vrata (kontejnerski terminal) lani su prekrcale 4,61 milijuna tona suhog tereta. Kad se tome doda tekući teret, odnosno nafta i naftni derivati JANAF-a, to je ukupno 12,61 milijuna tona tereta. Kopar je lani zabilježio 19,49 milijuna tona suhog tereta, a s tekućim teretom to je ukupno 23,36 milijuna tona. U Kopru su u 2017. pretovarili 741.253 automobila, dok Rijeka nema automobilski terminal. Slovenska luka najveći promet ostvaruje u kontejnerskom teretu, lani je imala promet od 911.528 TEU dok je Rijeka imala promet od 214.348 TEU kontejnerskog prometa. Slovenija u transeuropskoj mreži – TEN-T nije spojena sa Salzburgom i dalje s Münchenom pa sada, pomalo panično, lobira, zajedno sa Srbijom za uspostavu novog RFC koridora 10, koji je zapravo trasa bivšeg paneuropskog 10. koridora. Hrvatska prilično benevolentno pruža potporu toj inicijativi, iako bi trasu Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd –Solun trebala uvjetovati krakom Graz – Maribor – Zagreb – tumači dr. Steiner. Prema njezinu mišljenu ako Austrija i Hrvatska uspiju “izboriti” novu prugu Zagreb – Pragersko, otvaraju se iznimni potencijali razvoja luke Rijeka jer bi tako bili izravno povezani s koridorom Baltik – Jadran.