Prikazani su postovi s oznakom MORE. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom MORE. Prikaži sve postove

20. 03. 2023.

Edukativno predavanje u Umagu, ribe su hrana i lijek

UMAG - Muzej Grada Umaga poziva na još jedno edukativno predavanje u sklopu projekta S okusom mora - Sapore di mare. U četvrtak 23.3 s početkom u 18,30 sati predavač doktor znanost Neven Iveša sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli koji je do sada radio kao edukator u pulskom Aquariumu, zatim kao nastavnik biologije u pulskoj gimnaziji i Medicinskoj školi Pula pa ravnatelj JU Kamenjak, stručni voditelj obrazovanja u Ustanovi za obrazovanje odraslih “Adria”, zatim kao viši voditelj projekata u tvrtki Eko – Adria govoriti će na temu ribe su hrana i lijek. Trenutno je zaposlen na radnom mjestu asistenta na Odjelu za prirodne i zdravstvene studije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te vodi vlastitu tvrtku za savjetovanje u području ribarstva i ekologije. Projekt se provodi u suradnji sa Zajednicom Talijana Fulvio Tomizza Umag i financiran je iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

27. 12. 2021.

Umag - slobodna radna mjesta, profesionalni ronilac

Ronilac tvrtke Aquatic
UMAG – Umaška tvrtka Aquatic d.o.o. ovih je dana iskazala potrebu za dva ronioca profesionalca. Traži se pomoćni i glavni ronilac i to za radni odnos u nadolazećem projektu. Zamolbu i upite, sa slikom i CV-om zainteresirani mogu slati na e-mail umag@aquatic.com.hr sa naznakom za koje rano mjesto se aplicira. Inače ovo poduzeće duže vrijeme radi i na međunarodnoj sceni, a među glavnim aktivnostima koje nudi su: aktivnosti na offshore objektima, rad na kopnenim podvodnim konstrukcijama u rijekama i jezerima, pomoć pri ronilačkim aktivnostima, rad na uzgajalištima ribe, podvodno održavanje, pomoć na moru, nekomercijalna obuka OWD ronilaca i postavljanje plutajućih barijera. Više o poduzeću možete pronaći na njihovoj web adresi www.aquatic.com.hr (Texo j.d.o.o.)

08. 12. 2021.

Preko 8500 brodica bit će izbrisano iz evidencije zbog dugovanja, za naknadni upis potreban je tehnički pregled


UMAG – Od prije nekoliko godina Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture uspostavilo je Upisnik brodova Republike Hrvatske, kao jedinstveno mjesto upisa svih pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti. Krajem 2020. godine započet je postupak sređivanja podataka u Upisniku brodova. Također, kako bi se u potpunosti uredili podaci o pomorskim objektima i vlasnicima pomorskih objekata, Zakonom o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika propisao se čitav niz novih odredbi koje se odnose na upis pomorskih objekata te sređivanje podataka o pomorskim objektima i vlasnicima pomorskih objekata. Vezano na ovakvu legislativu čak 8551 brodica u opasnosti je od brisanja iz evidencije i to zbog neplaćanja naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja, dvije godine uzastopno. Krajem prošlog mjeseca na području Lučke ispostave Umag tri vlasnika brodica dobili su obavijesti o brisanju njihovih brodica iz popisa, a na popisu neplatiša još je brodica s našeg područja. Posljedice za sadašnje vlasnike od kojih mnogi imaju i dugovanja prema Poreznoj upravi, te moguće buduće vlasnike tih brodica je naknadno obavljanje tehničkog pregleda ukoliko vlasnik podnese zahtjev za ponovni upis tako brisane jahte ili brodice. U tom slučaju provodi se procedura prvog upisa.

20. 03. 2021.

Ovogodišnja, predstojeća turistička sezona puna je neizvjesnosti


UMAG - Većina iznajmljivača zabrinuta je i nesigurna. Booking je rijetkima dobar, a neki su ovih dana započeli sa uređenjem i ipak su otvorili svoja vrata prvim gostima. Većina kruzing kompanija neće započeti s radom prije prvoga svibnja pa su neki njihovi dosadašnji zaposlenici već pronašli druge poslove diljem svijeta očekujući pozove sa svojih matičnih brodova gdje im je plaća znatno bolja. Najave dolazaka kruzera u Hrvatsku postoje ali su ipak još uvijek neizvjesna. 

16. 03. 2021.

Više milosti za mlade Hlapove


PULA -  Aquarium iz Pule danas je na svojemu Fb profilu podsjetio kako traje lovostaj na hlapove. Naime, u ovo doba, u ribarskim mrežama mogu se uloviti mladi dvogodišnji hlapovi, dužine 15 do 20 cm. To su spolno nezrele jedinke koje su do sada bile zakopane u pijesku te u ovo vrijeme započinju samostalno istraživati podmorje. Upravo zato i postoji lovostaj za hlapa koji traje od 1. 9. - 15. 5. Hlapovi su izrazito teritorijalne životinje koje, za razliku od jastoga žive pojedinačno, kažu u svome apelu u Aquariumu Pula. 

10. 12. 2020.

Izgubljena naftna platformom IVANA D potonula na dubinu od oko 43 m

UMAG - Potraga za proizvodnom naftnom platformom IVANA-D koja inače nije nastanjena, a služi za vađenje plina iz Jadrana u sklopu plinskog polja Ivana, završena je danas poslijepodne. Na lokaciji koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu jadranskog podmorja oko 50 km jugozapadno od Pule na dubini mora od oko 43 m, a otkrivena je platforma koja je izvan kontrole još od subote. Platforma IVANA D puštena je u pogon 2001. godine i ima jednu bušotinu, inače proizvodnju polja preuzima Ivana A koja jedina radi s posadom dok su platforme Ivana B, C, D i E bez posade. Platforma je bez posade, bez stambenog dijela, bez stabilne proizvodnje električne energije. Plin i slojna voda transportiraju se cjevovodom prema centralnoj platformi Ivana A, dok se električna energija proizvodi generatorom na pogon vjetrom (vjetrenjačom) i sunčanim ćelijama. Platforma se sastoji od postolja na jednoj nozi (monopod), paluba za smještaj proizvodne opreme na tri etaže i pristana za brodove.


21. 10. 2020.

Argonauti iz Bjelovara kanuom krenuli s juga na sjever Jadrana, Savudriju


SAVUDRIJA – Kao što su i najavili, Argonauti iz Bjelovara već tri dana veslaju Jadranom u 13,5 metarskom kanu šestercu. Krenuli su iz Privlake prema Savudriji u ponedjeljak ujutro i već prvog dana preveslali  78 kilometara do Šipana. Svoj kratki dnevnik putovanja dnevno objavljuju na svome Facebook profilu, Argonauti Bjelovar, a njihov podvig prati televizija i sponzori. Druga etapa bila je dugačka i naporna, veslali su od 6 ujutro do 23 sata kada su stigli na Korčulu. Iza sebe su ostavili 110 kilometara. Treći dan su veslali od Šćedra do Rogoznice i zabilježi su i svoj prvi kvar koji su uspješno i brzo riješili u Hvaru, tog trećega dana iza sebe su ostavili 84 kilometra Jadranskog mora. U svim mjestima u koja su do sada pristali imali su toplu dobrodošlicu prijatelja i lokalne uprave, a putem su susretali dupine, pa čak i leptire.(crobloger)

06. 09. 2020.

Kada je u pitanju eko akcija granični spor na moru između Hrvatske i Slovenije ne postoji


SAVUDRIJSKA VALA – Danas se u našem i slovenskom dijelu provodi velika eko akciju u koju su uključeni članovi tridesetak klubova i udruženja; savudrijski ribari te Javne vatrogasne postrojbe i Civilna zaštita Republike Hrvatske, a sve s ciljem što većeg doprinosa zaštiti prirode. Akcija se provodi u organizaciji Agencije Promocija ronjenja, Ronilačkog kluba HRVI Nemo-Adriatic, Zagrebačkog holdinga te njegove podružnice Vladimir Nazor, PGD Piran i Jamarske zveze Slovenije. Čišćenje bez granica i V. Međunarodna dječja ronilačka eko patrola održavaju se pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, Ministarstva za okolje in prostor Republike Slovenije, Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Grada Umaga, Grada Pirana i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Projekt podupiru i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Ured za upravljanje u hitnim situacijama grada Zagreba, Društvo slovensko-hrvatskog prijateljstva te Hrvatsko društvo „Istra“ Piran dok su medijski pokrovitelji projekta Mreža TV, Morski.hr, Scubalife i Gogornija.com, HONDA MARINE (Fred Bobek d.o.o.), Nautic Service Kramer, Zagreb plakati d.o.o. kao i blog umag-umago.blogspot.com objavom ovog priloga. Sve ovo održat će se danas, u nedjelju 6. rujna sa 150 ronioca iz Hrvatske i više od 30 ronioca iz Slovenije. Akcija Čišćenje bez granica obuhvaća akvatorij Savudrijske vale uz poštivanje svi propisanih epidemioloških mjera. U sklopu ekološke akcije čistit će se obje strane zaljeva – slovenska i hrvatska te će ronioci uklanjati krupni otpad ispred Pirana, u Luci Piran te u Savudriji, kamp Veli Jože i u Luci Savudrija. / izvor:pomorac.net /

01. 08. 2020.

O kitovima i dupinima u Jadranu

UMAG - Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosustava te utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje. U Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova (Cetacea), ali je danas samo dobri dupin (Tursiops truncatus) stalno prisutan u cijelom jadranskom bazenu. Prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), glavati dupin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Ulješura (Physeter microcephalus), dugoperajni bjelogrli dupin (Globicephala melas), crni dupin (Pseudorca crassidens) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae) pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični dupin (Delphinus delphis) koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru sada se smatra regionalno izumrlom vrstom, a rijetko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke. Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode. Zbog toga vodite računa kod susreta sa njima i nikada ne usmjeravajte plovilo direktno prema opaženim životinjama. Ukoliko se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine. Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila. Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta. Ukoliko kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja). Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinja. Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati. Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može uzrokovati njihovo ugibanje.


PERISKE ZARAŽENE - Prijavite i pomozite znanstvenicima, traže se slike i podaci o lokaciji uočenih Periski

ZAGREB - Plemenita je periska najveći mediteranski školjkaš, endem Sredozemnog mora. Rasprostranjena je u cijelom Jadranu i ima važnu ulogu u ekosustavu kao filtrator mora. Na njenim ljušturama obitavaju brojne vrste. Tijekom jeseni 2016. godine na obali Španjolske zabilježene su pojave masovnog pomora plemenitih periski. Prva potvrda o pojavi zaraze u hrvatskom dijelu Jadranskog mora zaprimljena je u svibnju 2019. godine. Zaraza se proširila do Istre što potvrđuje činjenicu kako je zaraza zahvatila cijeli hrvatski dio Jadrana. Uzročnik masovnog pomora periske nije u potpunosti poznat. Mogući uzročnici masovnog pomora plemenitih periski su Haplosporidium pinnae, parazit iz skupine truskovaca (Sporozoa) koji parazitira u tkivu plemenite periske te bakterija Mycobacterium sp., međutim, još uvijek nije utvrđeno jesu li to glavni i jedini uzročnici koji dovode i do 100 % smrtnosti periski na pojedinim lokalitetima.

Zbog svega navedenog, Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike radi na utvrđivanju stanja i progresije zaraze populacija periski u hrvatskom dijelu Jadrana te na pripremi i provedbi mjera očuvanja u suradnji s relevantnim znanstvenim i stručnim institucijama, javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode te pojedinim županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.

U aktualnoj situaciji nužno je identificirati lokacije s periskama koje zaraza još nije zahvatila, kao i one u kojima su još uvijek prisutne žive jedinke. Žive jedinke u zoni zaraze predstavljaju potencijalno otporne jedinke, koje bi mogle biti osnova za prirodnu obnovu populacije periski u Jadranskom moru. Zbog toga se traži pomoć građana i turista. Svi imaju priliku informacije o lokacijama sa ili bez slika poslati na linkove koji su objavljeni na stranicama ministarstva u prilogu koji se bavi ovim problemom. Prikupljaju se podaci o živim ili uginulim primjercima školjke.


08. 05. 2020.

Nakon šest godina napokon izvađena olupina iz umaške luke



UMAG – Od naizgled jednostavnog rješenja, došlo je do upravne i pravne trakavice duge više od sedam godina. Nakon šest godina napokon je izvađena olupina kočarice iz umaške luke koja je narušavala ne samo ugled luke već i ugled Umaga kao turističkog mjesta. Još 2015. godine portal 24.sata objavio je članak u kojemu slikom i riječju govori kako je olupina u luci ruglo za Umag. Tada su podsjetili da je Brod Grota umaškog ribara Morena B. potonuo u studenom 2014., iz neutvrđenih razloga na 3,5-metarsko dno umaške luke. Kako se brod nalazio nekoliko desetaka metara od pomorskog međunarodnoga graničnog prijelaza Umag pomorci su  svi od reda upozoravani na opasnost u luci Umag.  
Zbog poreznog duga, problem je na kraju pao na leđa Lučke uprave. Tada se planiralo brod rastaviti i dijelove izvući van što nije učinjeno sve do prije nekoliko dana. U među vremenu je Grad Umag osigurao sredstva kojima je brod izvađen iz mulja i dignut u plovno stanje te dotegljen do obale gdje je stajao sve do njegova vađenja na suho prije nekoliko dana. Veliku ulogu u sve ukupnoj akciji imao je Grad Umag kojemu je i bio najveći interes zbrinuti ostatke 20 tona teškog broda. Dizanje broda s dna i tegljenje do obale odradilo je umaško poduzeće za podvodne radove Aquatic d.o.o., KARBARUS d.o.o. iz Rijeke i brodska dizalica "ZVONKO". Prije nekoliko dana vađenje ostataka organizirano je u organizaciji Grada Umaga. (n.š.)

15. 11. 2019.

Plimni val danas je dostigao maksimun

UMAG - Najavljeni plimni val danas je oko 10 sati ujutro dosegnu u Umagu svoj maksimum sa visinom mora od oko 90 cm. U sljedećih tjedan dana ne očekuju se iste visine već nešto manje. Ali zbog olujnih udara juga, mogućnost za poplavljivanje obalnih prostora još uvijek postoji. Kako stvari sada stoje more ne bi trebalo više dolaziti do Trga Slobode i drugih lokacija koje je potopilo proteklih dana ali valja biti na oprezu.

13. 11. 2019.

More prekrilo sve obale gradova na zapadnoj obali Istre u Hrvatskoj i Sloveniji

UMAG - Kao što su najavili metereolozi, more se podiglo i poplavilo priobalje svim mjesta na zapadnoj obali Istre. Od jučer popodne stižu slike poplavljenih obala i prometnica uz more od Pule do Pirana. Nema mjesta čije obale more nije više ili manje prekrilo. Na najugroženijim mjestima poplavljeni su poslovni prostori i stanovi te ceste kao što je i slučaj sa dijelom ceste D75 kod mjesta Antenal na samom ušću rijeke Mirne u more gdje je promet obustavljen, a bilo je i prekida zbog poplave i na Istarskom ipsilonu kod Bala gdje je dio autoceste poplavljen sa 40 cm vode u dužini od oko 50 metara. Vatrogasci su imali cijelu noć intervencije na području od Rovinja do Pirana. Nije pošteđena ni susjedna Italija gdje je situacija također alarmantna kao i na našim otocima, primorju i Dalmaciji.

01. 09. 2019.

Tragedija broda San Marko kod Savudrije


UMAG – U ponedjeljak, 9. rujna, obilježit će se 75. obljetnica od stradavanja broda San Marco i putnika koji su se zatekli na njemu 9. rujna 1944. godine u blizini savudrijske luke. Brod su napali anglo-američki avioni u akcijama za oslobođenje Europe od nacističke Njemačke. Donosim vam neke podatke o brodu i tome događaju za koji se i danas smatra kako je to najveća tragedija koja je pogodila područje današnjeg Umaga tijekom Drugog svjetskog rata. Brod je sagrađen u brodogradilištu Molfancone za kompaniju „Istra-Trieste" 1911. godine. Porinuće je bilo 3. travnja 1911. godine. Za ono vrijeme, moderan putnički brod dužine 50,81 metara, bruto zapremine 276 t i brzine 13,5 čvorova vozio je do 1915. godine na relaciji Trst - Pula i Trst - Piran. Tijekom Prvog svjetskog rata brod je stajao privezan u venecijanskoj luci, a po završetku rata pa sve do 1943. godine vozio je duž zapadne obale Istre. Kobnog jutra brod je krenuo iz Umaga prema Trstu prevozeći 200 putnika među kojima su bili predsjednik općine Umag, Luigi Caneva i prior samostana u Dajli, otac Constantino. Na brod se ukrcalo i pedesetak njemačkih vojnika iz garnizona u Petroviji. Brod je pristao u savudrijsku luku u 7 sati, a dok je bio privezan radi ukrcaja putnika, na nebu su se pojavili anglo-američki avioni koji su prelijetali brod. Nakon što je ponovo ukrcao putnike i isplovio, avioni su se vratili i napali brod. Pod mitraljeskom paljbom kapetan je pokušavao okrenuti brod i nasukati ga na pličinu kako bi olakšao spašavanje putnika. Međutim, kada je uspio okrenuti brod prema pličini, bomba je pogodila krmu, zapovjedni most i dimnjak. Premda je nemoguće sa sigurnošću utvrditi koliko je bilo putnika na brodu, te koliko ih je poginulo ili bilo ranjeno, pretpostavlja se da je tragedija bila kobna za 154 civila, među njima i za predsjednika općine Umag, Luigija Canevu i priora samostana u Dajli, oca Constantina. Napad je prema dostupnim podacima preživjelo oko 60 ljudi. Tih ratnih dana saveznički avioni su naveliko operirali iznad Europe pa se bilježi da je dan ranije, 8. rujna 1944. napadnut i talijanski linijski oceanski brod Rex koji je potonuo u akvatoriju Trsta ( vjerovatno bliže Izoli ) od posljedica napada aviona iz eskadrile 272 RAF-a. Područje Umaga tada je pripadalo njemačkoj Operativnoj zoni Jadransko primorje. Bio je to distrikt nacističke Njemačke na sjevernojadranskoj obali stvoren 1. listopada 1943. godine. Stvorena je od teritorija koji su prethodno bili pod kontrolom fašističke Italije sve do njemačke invazije na nju. Uključivala je dijelove današnjih talijanskih, slovenskih i hrvatskih teritorija. Glavni grad zone bio je Trst. Unutar ove operacijske zone 30. listopada 1943. osnovano je Upravno povjereništvo Sušak-Rijeka koje je imalo posebni status, a obuhvatilo je područje Sušaka, Kastva, Čabra, Krka i Bakra. Treći Reich je uspostavom ove operacijske zone opstruirao uspostavu vlasti NDH na istarskom poluotoku, Kvarneru i bližem okružju. NDH je Zakonskom odredbom o velikim župama od 5. srpnja 1944. namjeravala osnovati veliku župu Rašu. Grad Umag svake godine organizirano obilježava sjećanje na žrtve ovog događaja. / pripremio: Nenad Šantalab /

29. 08. 2019.

Coming to the Croatian sea and not bringing a surface dive mask is a first mistake


UMAG BLOG - If you have chosen Croatia for your summer vacation, prepare for your most beautiful holiday. Coming to the Croatian sea and not bringing a surface dive mask is a first mistake. If you only came for sunbathing, this is a complete failure because the reefs in front of your beach are a place that seeks your attention. Once you look through the mask down you will only see things that are so interesting that you will want to stay in the sea all day. You do not need to be experienced or have expensive equipment, even a street mask and cheap fins will be a great choice. If you still get an amateur camera for underwater photography, which may not be an option, you will have plenty of reasons to return to Croatia. Natural beauties are just like people, beautiful, proud and kind, they are all proud people who fought their freedom the hardest way. They had to defend themselves against aggression from Serbia, all in order to be able to enjoy the natural beauties of all the people of the world today. The Adriatic Sea in Croatia is well preserved and in the morning summer days with the sun behind your back you will see life and many interesting sea creatures already in the shallows. Do not forget to bring your own waste, feel free to take the waste of those who are not so friendly to the destination they were in. (With google translate your Crobloger)

26. 08. 2019.

Najljepšom svjetskom jahtom upravlja hrvatski kapetan


ZADAR - Luksuzna jahta, dugačka čak 90 metara usidrena je u Zadarskoj luci. Dobila je nagradu i za revolucionaran vanjski dizajn, a zadarski kapetan Klaudio Marcelić priznanje je primio u ime vlasnika broda kojeg je dizajnirao Luiz de Basto. Vlasnik jahte je Ziyad Manasirje ruski milijarder rođen u Jordanu. Osnivač je tvrtke Stroygazconsulting i Manaseer Group iz Jordana. Ima 54 godine i nalazi se na Forbesovoj listi najbogatijih ljudi svijeta. Vrijednost DAR-a je 175 milijuna dolara.  Za 12 gostiju predviđeno je šest kabina. Goste i vlasnika s obitelji opslužuje 28 članova posade, navodi 057info,a prenosi portal 24sata.

21. 07. 2019.

Uzroci koji su doveli do uginuća dupina kod Zambratije

Dobri dupin rado posjećuje i umaški akvatorij

UMAG – Vijest vezana na pronalazak uginulog dupina kod Zambratije potakla me da napišem par crtica o tim sisavcima. Najpoznatiji dupin sa naše strane Jadranskog mora je Dobri dupin. On je najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina. Klasificira se kao: Mammalia (sisavci), Cetacea (kitovi), Odontoceti (kitovi zubani), Delphinidae (dupini), Tursiops truncatus (Montague 1894) dobri dupin. S obzirom na malu površinu i zatvorenost Jadranskog mora, te velik pritisak stanovništva, dupini u Jadranu suočeni su s više uzroka ugroženosti. Zagađenje mora, koje dolazi s kopna u obliku različitih otrovnih tvari, procesom nakupljanja u organizmu u velikim količinama gomila se u tkivima dupina, te ima dugoročan učinak na populaciju (smanjenje reproduktivne sposobnost, smanjenja imuniteta i pojave bolesti). Prekomjeran izlov morskih organizama koji im služe za hranu također predstavlja veliku prijetnju opstanku dobrih dupina u Jadranu. Istraživanje i zaštita dobrog dupina (Tursiops truncatus) u sjevernom Jadranu vašno je zbog nekoliko razloga. Oni su već gotovo u potpunosti nestali iz mora uz zagađene talijanske obale Jadrana, gdje su još u nedavnoj prošlosti bili vrlo brojni. Potpuno nestajanje dobrog dupina iz Jadrana bilo bi vrlo slično opadanju broja običnog dupina (Delphinus delphis), druge, jedine vrste kitova prisutne i u našim teritorijalnim vodama, pa bi to dovelo do smanjenja biološkog diverziteta ovog podrušja, koje se već suočilo s ozbiljnim degradacijskim procesom u prošlim desetljećima.
Uznemiravanje plovilima, koja fizički sprječavaju dupine u kretanju, te zagađenje bukom koju proizvode motori plovila onemogućavaju komunikaciju i snalaženje, naročito tijekom ljetnih mjeseci s obzirom na velik broj turista koji posjećuje obalu i predstavljaju još jedan uzrok ugroženosti. Degradacija i cjepkanje staništa (povezana s kočarenjem, izgradnjom u priobalju), slučajni ulov u mreže i namjerno ubijanje, te plutajući otpad koji dupini povremeno progutaju i zbog toga ugibaju, daljnji su uzroci ugroženosti što je vjerojatno dovelo i do uginuća jedinke pronađene na obalama Zambratije.

15. 07. 2019.

U Zambratiji pronađen mrtav Dupin

UMAG – Iako je uobičajeno da se godišnje u vodama hrvatskog dijela Jadrana pronađe 15-tak uginulih dupina koji ugibaju od starosti, bolesti ili zbog utjecaja čovjeka, vijest o pronalasku mrtvog dupina ipak nas sve jako dirne. Danas je kod lučice Zambratija na području Grada Umaga pronađen mrtav dupin. Što je uzrokovalo smrt ovog dupina utvrditi će najvjerovatnije Veterinarski fakultet  u Zagrebu, a mi ćemo vas o rezultatima obavijestiti čim primimo točne informacije. 

09. 07. 2019.

Mjerenja pokazala izvrsnu kakvoću mora za kupanje

Brod HIDRA snimljen u umaškoj luci
foto: Nenad Šantalab
UMAG – Na svih 25 mjernih točaka, ocjena kakvoće mora za kupanje na plažama na području Grada Umaga ocjenjene su ocjenom „Izvrsno“. Ocjene se određuju na temelju kriterija definiranih Uredbom o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) i EU direktivom o upravljanju kakvoćom vode za kupanje (br. 2006/7/EZ). Spomenutim propisima zapravo se propisuju standardi kakvoće mora za kupanje na morskoj plaži kojima se određuju granične vrijednosti mikrobioloških pokazatelja i druge značajke mora. Ti se propisi odnose na praćenje kakvoće mora za kupanje na morskim plažama na kojima se očekuje veliki broj kupača. Mikrobiološki pokazatelji koji se prate u moru su crijevni enterokoki i Escherichia coli te

07. 07. 2019.

Najveći brod za prijevoz kontejnera kreće sutra na prvu plovidbu

foto: V. Tonić
UMAG – Zanimljivost iz svijeta brodskog prijevoza stiže sa portala Brodovi u Rijeci. “MSC Gulsun” trenutno je najveći kontejnerski brod koji je spreman za plovidbu, a upravo sutra, 8. srpnja kreće na svoje prvo putovanje između Azije i Europe, na servisu AE10, koji MSC drži s partnerom Maerskom (2M alijanca), a koji povezuje kinesku luku Xingang sa lukama sjeverne Europe. Ovaj 400 metara dug brod, širok je 61.5 m, što mu omogućava ukupan kapacitet 23.000 TEU, širinu od 24 reda kontejnera, što nema trenutno niti jedan izgrađeni kontejnerski brod na svijetu koji je u uporabi.