Poznajemo li dovoljno povijest svoga mjesta

UMAG/SIPRUS – Zanimanje šire javnosti za antičku povijest današnjeg prostora Umaga nedovoljna je i baš zbog toga ostavlja puno prostora za prezentaciju istraživanja koja se danas i u budućnosti planiraju na ovome području, a isto tako i sa rezultatima koji su u tom pogledu ostvareni u prošlom razdoblju. Prvo svakako treba spomenuti aktualnu izložbu u Muzeju Grada Umaga koja je vremenski ograničena i uskoro će završiti pa iz Muzeja pozivaju stanovnike da se upoznaju sa malim djelićem dosad ostvarenih saznanja o antičkoj prošlosti Umaga i okolice. 

Ta povijest nije mala i zanemariva što dokazuju i 2013. pokrenuta sistemska istraživanja na području poznatom kao arheološki lokalitet Sipar. Na arheološkom lokalitetu Sipar kod Umaga grupu posjetitelja dočekala je ekipa arheologa koje je predvodila voditeljica istraživanja Branka Milošević te Biljana Bojić koje su nam uz Narcisu Bolšec Ferri prezentirale preliminarna saznanja o dosada istraženome. Zanimljiv lokalitet arheolozima svakoga dana otkriva nove tajne stare više od 2000 godina kojima započinju  priče koje najvjerojatnije počinju u drugom stoljeću prije Krista.
Iz dostupnih povijesnih izvora naslućuje se kako je područje obale od Savudrije pa sve prema jugu do Pule bilo područje koje bismo suvremenim rječnikom mogli nazvati i logističkom bazom antičkog svijeta. Osim nekoliko gradova  u današnjem smislu te riječi, prostorom dominiraju „civitas“ tj. naselja u kojima se sakupljaju, prerađuju i čuvaju namjernice za potrebe antičke uprave. Svi dosadašnji nalazi potvrđuju teoriju kako su rimski vladari kroz povijest ovo područje koristili za popunjavanje svojih potreba za hranom, bojama, sirovinama i slično ali su taj prostor i branili od nepozvanih gostiju i pljačkaša. Slojevi arheoloških naslaga otkrivaju grobove, alate, brodove, ostatke keramike i stakla, ostatke pogona za preradu maslina pa čak i ostatke proizvodnje purpura iz puževa volaka. Istraživanja također potvrđuju stalnu nazočnost ljudi koji su ovaj prostor koristili jer se nakon svakoga razaranja ili pukih životnih potreba naziru novi slojevi sa podacima o sljedivosti života i rada. Tako i Sipar ima svoje slojeve i govori istraživačima o svemu što se iz pronalazaka može za sada naslutiti. Od svoga početka koji nije točno utvrđen Sipar ima svoju neprekinutu ulogu do oko 872. ili 876. godine kada ga počinju nagrizati osvajači sa sjevera današnje Italije ali i s prostora Dalmacije. Tako vjerojatno Langorbadi i Domagoj ostavljaju svoje tragove u zidinama Sipra i prekidaju njegovu funkcionalnost, a potpuni raspad rimske imperije određuje drugi način života i funkciju ovih krajeva u kojima Sipar opet ima svoju ulogu. Ove pretpostavke valja dokazivati sustavnim istraživanjima kojima u prilog ide što se lokalitet nalazi praktično netaknut od kraja svoga korištenja do danas. Pronalasci ostataka stakla, željeznih predmeta, sirovina, amfora i slično svakako će pomoći određivanju i svrstavanju pojedinih slojeva Sipra na vremensku crtu povijesti. ( napisao: Nenad Šantalab )