Kompostiranje

KOMPOSTIRANJE - Kompostiranje je najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog otpada. Radi se o prirodnom postupku biološke razgradnje organskih materijala kojim nastaje prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima – kompost. Kompost poboljšava kvalitetu i strukturu tla, čini ga prozračnijim i vlažnijim, povećava mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuje ga hranjivim sastojcima te povećava otpornost biljaka na nametnike i bolesti.

Za kompostiranje nije potreban veliki prostor. Kompostirati možete bilo gdje u vrtu ili dvorištu pa čak i na balkonu. Veličina hrpe trebala bi biti oko 1 metar visine i širine, a dužina ovisi o količini otpada kojim raspolažete.

Mjesto za kompostnu hrpu treba biti zaštićeno od vjetra i jakog direktnog sunca, a treba izbjegavati i mračna i hladna mjesta i mjesta na kojima se skuplja voda. Stoga je najpogodnije mjesto za kompostiranje u nekom sjenovitom kutu vrta/dvorišta na dobro ocjeditom tlu.

Kompostirati možemo u slobodno stojećoj hrpi, hrpi ograđenoj drvom, ciglom, žicom ili u specijalnim komposterima koji se mogu kupiti u trgovini. Materijal za kompostiranje nikad se ne stavlja u rupu u tlu, jer će zbog nedostatka kisika doći do truljenja i neugodnog mirisa.
Također, kompostište ne smještamo na beton, kamenu ili neku drugu nepropusnu podlogu. Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu. Postupak kompostiranja traje od 10 do 12 mjeseci.

Jeste li znali da organski otpad čini čak 30% ukupnog otpada u kućanstvu?

Kompostiranjem hranite vaše biljke i sudjelujete u smanjenju biološkog otpada!

Kompostiranje započinje već u kuhinji odvajanjem biorazgradivog otpada i njegovim usitnjavanjem. Usitnjavanje će pospješiti proces razgradnje kompostnog materijala.

Kao temelj kompostne hrpe poželjno je staviti sloj granja radi prozračnosti. Prethodno osušena pokošena trava stavlja se u tankom sloju. Dobar kompost ćete složiti tako da pomiješate ostatke iz kućanstva i vrta. Točan omjer ne postoji, a stvaranje komposta će se dogoditi i bez točno određenog omjera, jer radi se o prirodnom procesu.

Sve to namočite, ali ne previše. Hrpu se ne smije zbijati. Na kraju zaštite hrpu od prejakog sunca i oborina tankim slojem zemlje, slojem suhe trave, lišća, sijena ili kartonom. Ne pokrivati plastičnim vrećama!

Hrpu je potrebno barem jednom mjesečno preokrenuti kako biste je prozračili, jer je zrak neophodan za rast i razvoj organizama u kompostu i sprječava pojavu neugodnih mirisa. Međutim, kompost se ne smije prečesto okretati jer ga moramo pustiti da se zagrije. Zagrijavanje komposta jako je važno jer se time uništavaju uzročnici bolesti i nametnici.

Provjeravajte vlažnost komposta. Vlažnost je primjerena kada materijal iz dubine hrpe laganim stiskom ostaje zbijen u grudu u šaci. U ljetnim mjesecima kompost će možda trebati povremeno vlažiti, a zimi ga zaštititi od prevelike vlage.

Za kompostište ćemo odabrati ostatke iz kućanstva: ostatke voća i povrća, talog kave, vrećice čaja, ljuske jajeta, kruh, listove kupusnjača; ostatke iz vrta: lišće, neosjemenjeni korov, ostatke od rezidbe voćaka, usitnjeno grmlje i živicu, ostatke cvijeća i vrtne zemlje; ostali otpad: kora drveta, kosa i dlaka, piljevina i hoblovina, slama, sijeno, pepeo drva.

Ne preporučuje se odlaganje čepova od pluta, ljuski oraha i češera zbog spore i teške razgradnje.

U kompost nećemo odvajati ostatke kuhane hrane, mliječne proizvode; meso, ribu, kožu, kosti (privlače glodavce); plastiku, metal, staklo, tekstil; lijekove, ulja, boje; osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha; pelene, ljudski i životinjski izmet; novinski papir i časopise u boji;

stiropor, bojano ili lakirano drvo; vrećice za prašinu iz usisavača; ostatke duhana; otpatke koji sadrže kemikalije. Jedini izmet koji se preporučuje kao gnojivo u kompostištu je izmet životinja koje se hrane isključivo biljnom hranom kao što su krave, konji ili ovce. Dodajte ga u tankim slojevima.

Zreo kompost ujednačenog je izgleda, rastresit, tamnosmeđe do crne boje. U njemu ne bi trebao biti prepoznatljiv početni biomaterijal. Nema neugodan miris truljenja već poprima specifičan miris vlažne šumske zemlje. Tada ga umiješajte u zemlju svog vrta, cvjetnjaka, travnjaka. Nezreo kompost svijetlije je boje, kiselkastog mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Najbolje ga je preokrenuti i pustiti da dozri.