Umag poharao orkanski vjetar

UMAG - Kao što je i najavljeno, orkansko nevrijeme sa udarima vjetra praćeni snažnom kišom i tučom pogodili su područje Grada Umaga. Vjetar koji je došao sa zapadne strane od strane mora pogodio je područje i tom je prilikom rušio stabla, prometne znakove, skidao je crijepove ali i slabo utvrđene betonske elemente zgrada. Naš reporter prošao je samim središtem oluje i svjedočio rušenju stabala, kidanju nasada po poljima i vrtovima, zakrčenim prometnicama, kidanju krovnih pokrova na mnogim objektima. Osim toga na pojedinim dijelovima grada došlo je i do poplavljivanja dvorišta, ulica i dijelova naselja. Ulaz u dio naselja Komunela bio je zatvoren jer je veliko stablo palo na jedini ulaz u taj dio naselja. Osim građana na intervenciju su izašli i vatrogasci ali i dio županijske cestarske službe. Prostor gradske tržnice također je pretrpio velike štete uslijed urušavanja stabala.Osim u Umagu, jaka tuča pogodila je i područje Karlovca te mnoga druga mjesta, u Poreču je vjetar također rušio stabla.

Klapa Lungomare na visini zadatka u Umagu

UMAG - Umaška klapa, Lungomare na domaćem terenu ali pred širom publikom, odradila je prvi od planiranih ljetnih kolovoških koncerata na Trgu Slobode. Više stotina domaćih ali i stranih turista poslušalo je gotovo dva sata domaće glazbe koju su izveli članovi klape. Očekivano, dečki su otpjevali svoj repertoar klapskih pjesama i obrada popularnih hitova. Publika je zauzela predviđena mjesta na trgu ali i u okolnim restoranima. Prema viđenom, publika ali i izvođači otišli su zadovoljni izvedenim programom. (n.š.)

O kitovima i dupinima u Jadranu

UMAG - Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosustava te utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje. U Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova (Cetacea), ali je danas samo dobri dupin (Tursiops truncatus) stalno prisutan u cijelom jadranskom bazenu. Prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), glavati dupin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Ulješura (Physeter microcephalus), dugoperajni bjelogrli dupin (Globicephala melas), crni dupin (Pseudorca crassidens) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae) pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični dupin (Delphinus delphis) koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru sada se smatra regionalno izumrlom vrstom, a rijetko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke. Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode. Zbog toga vodite računa kod susreta sa njima i nikada ne usmjeravajte plovilo direktno prema opaženim životinjama. Ukoliko se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine. Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila. Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta. Ukoliko kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja). Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinja. Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati. Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može uzrokovati njihovo ugibanje.

PERISKE ZARAŽENE - Prijavite i pomozite znanstvenicima, traže se slike i podaci o lokaciji uočenih Periski

ZAGREB - Plemenita je periska najveći mediteranski školjkaš, endem Sredozemnog mora. Rasprostranjena je u cijelom Jadranu i ima važnu ulogu u ekosustavu kao filtrator mora. Na njenim ljušturama obitavaju brojne vrste. Tijekom jeseni 2016. godine na obali Španjolske zabilježene su pojave masovnog pomora plemenitih periski. Prva potvrda o pojavi zaraze u hrvatskom dijelu Jadranskog mora zaprimljena je u svibnju 2019. godine. Zaraza se proširila do Istre što potvrđuje činjenicu kako je zaraza zahvatila cijeli hrvatski dio Jadrana. Uzročnik masovnog pomora periske nije u potpunosti poznat. Mogući uzročnici masovnog pomora plemenitih periski su Haplosporidium pinnae, parazit iz skupine truskovaca (Sporozoa) koji parazitira u tkivu plemenite periske te bakterija Mycobacterium sp., međutim, još uvijek nije utvrđeno jesu li to glavni i jedini uzročnici koji dovode i do 100 % smrtnosti periski na pojedinim lokalitetima.

Zbog svega navedenog, Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike radi na utvrđivanju stanja i progresije zaraze populacija periski u hrvatskom dijelu Jadrana te na pripremi i provedbi mjera očuvanja u suradnji s relevantnim znanstvenim i stručnim institucijama, javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode te pojedinim županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.

U aktualnoj situaciji nužno je identificirati lokacije s periskama koje zaraza još nije zahvatila, kao i one u kojima su još uvijek prisutne žive jedinke. Žive jedinke u zoni zaraze predstavljaju potencijalno otporne jedinke, koje bi mogle biti osnova za prirodnu obnovu populacije periski u Jadranskom moru. Zbog toga se traži pomoć građana i turista. Svi imaju priliku informacije o lokacijama sa ili bez slika poslati na linkove koji su objavljeni na stranicama ministarstva u prilogu koji se bavi ovim problemom. Prikupljaju se podaci o živim ili uginulim primjercima školjke.