Povećanje broja zaraženih u Hrvatskoj put prema crvenoj zoni

POREČ / UMAG - Taman kad smo se ponadali boljim turističkim rezultatima, odluka talijanskog ministra zdravstva uzdrmala je rezervacije u Istri. Kako prenose hrvatski mediji već su počela otkazivanja rezerviranih smještaja. Uzrok bi mogao biti novi Pravilnik talijanskog ministarstva kojim se određuje kako se svi oni koji su boravili u Hrvatskoj imaju podvrći testiranju na COVID-19 po povratku u Italiju, svi oni koji imaju simptome moraju se odmah javiti liječnicima i ići u samoizolaciju. Slično vrijedi i za hrvatske državljane koji imaju namjeru ići u Italiju, oni se naime moraju testirati i rezultat testa ne stariji od 72 sata ponesti sa sobom. Za tranzit kroz Italiju za sada ne treba ništa. Slovenija je također najavila kako Hrvatska ide u smjeru odredišta koje je po riziku od širenja virusa među najopasnijima u njihovu okruženju. Brojka od 180 novih slučajeva u Hrvatskoj sigurno pridonosi lošem rejtingu. Porečki mediji već danas bilježe manje gostiju na plažama što su potkrijepili i objavom snimki na društvenim mrežama. 

Umag poharao orkanski vjetar

UMAG - Kao što je i najavljeno, orkansko nevrijeme sa udarima vjetra praćeni snažnom kišom i tučom pogodili su područje Grada Umaga. Vjetar koji je došao sa zapadne strane od strane mora pogodio je područje i tom je prilikom rušio stabla, prometne znakove, skidao je crijepove ali i slabo utvrđene betonske elemente zgrada. Naš reporter prošao je samim središtem oluje i svjedočio rušenju stabala, kidanju nasada po poljima i vrtovima, zakrčenim prometnicama, kidanju krovnih pokrova na mnogim objektima. Osim toga na pojedinim dijelovima grada došlo je i do poplavljivanja dvorišta, ulica i dijelova naselja. Ulaz u dio naselja Komunela bio je zatvoren jer je veliko stablo palo na jedini ulaz u taj dio naselja. Osim građana na intervenciju su izašli i vatrogasci ali i dio županijske cestarske službe. Prostor gradske tržnice također je pretrpio velike štete uslijed urušavanja stabala.Osim u Umagu, jaka tuča pogodila je i područje Karlovca te mnoga druga mjesta, u Poreču je vjetar također rušio stabla.

Klapa Lungomare na visini zadatka u Umagu

UMAG - Umaška klapa, Lungomare na domaćem terenu ali pred širom publikom, odradila je prvi od planiranih ljetnih kolovoških koncerata na Trgu Slobode. Više stotina domaćih ali i stranih turista poslušalo je gotovo dva sata domaće glazbe koju su izveli članovi klape. Očekivano, dečki su otpjevali svoj repertoar klapskih pjesama i obrada popularnih hitova. Publika je zauzela predviđena mjesta na trgu ali i u okolnim restoranima. Prema viđenom, publika ali i izvođači otišli su zadovoljni izvedenim programom. (n.š.)

O kitovima i dupinima u Jadranu

UMAG - Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosustava te utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje. U Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova (Cetacea), ali je danas samo dobri dupin (Tursiops truncatus) stalno prisutan u cijelom jadranskom bazenu. Prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), glavati dupin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Ulješura (Physeter microcephalus), dugoperajni bjelogrli dupin (Globicephala melas), crni dupin (Pseudorca crassidens) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae) pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični dupin (Delphinus delphis) koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru sada se smatra regionalno izumrlom vrstom, a rijetko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke. Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode. Zbog toga vodite računa kod susreta sa njima i nikada ne usmjeravajte plovilo direktno prema opaženim životinjama. Ukoliko se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine. Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila. Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta. Ukoliko kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja). Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinja. Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati. Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može uzrokovati njihovo ugibanje.