Rekordni broj nevažećih listića

Rekordni broj bojkotiranih listića na nekim izborima, ne samo u Hrvatskoj nego i u poznatoj izbornoj praksi u svijetu, govori o pojavi koja se ne bi trebala zanemariti niti u jednoj demokraciji. U postotku nezadovoljstva sa blizu 5 % od ukupno upisanih birača bili su oni u Požeško slavonskoj, Brodsko posavskoj županiji, Gradu Zagrebu, Splitsko dalmatinskoj, Zagrebačkoj, Osječko baranjskoj, Vukovarsko srijemskoj i drugim županijama. Glasači u inozemstvu, Međimurskoj i Istarskoj županiji najmanje su bojkotirali ove izbore. Na ovim izborima gdje se odazvalo 2 052 379 glasača, bilo je čak 89 415 nevažećih listića što je 4,35 % od ukupnih listića. Iako se čini kao malo, to je i te kako znatan znak ogorčenosti sa sadašnjim stanjem u Hrvatskoj. Na strani Zorana Milanovića u ovim izborima je bilo čak 13 stranaka, dok je na strani Kolinde Grabar Kitarović bilo samo 4. ( n.š. )

Izabran je 5. predsjednik - rekordni broj nevažećih listića, 89 415

UMAG - Pobjeda Zorana Milanovića nakon skoro 100 % obrađenih rezultata je neupitna i njegov tim zaslužuje čestitku. Pobijedio je sa preko 100 000 glasova birača više u Hrvatskoj i inozemstvu. Mnogi su sa strahom iščekivali današnje izbore za predsjednika RH. Televizijski programi prenosili su snimke prvih glasača od kojih su neki izjavljivali da nisu mogli spavati zbog zebnje tko će biti izabran, drugi su pak izjavljivali da će izaći ali da će listiće prekrižiti jer smatraju da niti jedan kandidat ne zaslužuje biti na toj funkciji. Dobar odaziv birača samo je potvrda izborne pobjede do koje se došlo u napetoj atmosferi. 

5. predsjednik Republike Hrvatske je Zoran Milanović, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je tu dužnost obavljala posljednjih 5 godina dobila je povjerenje 928 226 birača u Hrvatskoj i svijetu. Njezin protukandidat prikupio je preko 1 034 222 glasova. Da li brojke govore o polarizaciji društva, na one koji su bili za kandidata HDZ-a i njegovih partnera te SDP-a i njegovih partnera ? Mora se priznati da tome nije bilo baš tako, jer ipak u društvu postoji i dio koji je bio protiv obje opcije i nije zadovoljan niti sa jednom od opcija koje su došle u drugi krug predsjedničkih izbora. To se pokazuje sve više i na parlamentarnim izborima, a rezultati prvog kruga predsjedničkih, također su pokazatelj volje naroda za boljom sutrašnjicom. Zbog toga su ovi izbori prvi na kojem imamo rekordni broj nevažećih listića. ( n.š. )

Hrvatskoj nedostaje sanjkališta i skijališta

UMAG - U želji da djecu odvedemo na sanjkanje ili skijanje u Hrvatskoj za vrijeme blagdana i školskih praznika, a da to ne bude skupo i da po mogućnosti izlet bude jednodnevan ili samo s jednim noćenjem, zaključio sam da to i nije baš jednostavno. Zima u kakvu smo ušli početkom ove godine to još više otežava jer nema prirodnog snijega. Istra ima u blizini slovenska i talijanska skijališta ali to je priča za drugu dimenziju roditeljima koji nisu spremni izdvojiti znatnija sredstva. Preostaje Platak ili Kupjak. Na njima nema snijega pa se umjetnim pokušava nešto spasiti, a koliko to zadovoljava možete si samo misliti. Staviti u pogon jednu takvu destinaciju za današnje prilike organizatora je poduhvat koji ne donosi dobit. Troškovi vode, struje, osoblja i opreme za takav poduhvat su propala investicija. Pristup "po malo" jedino je što preostaje pa Platak i Kupjak po malo napreduju, a na tome putu zasigurno i griješe jer treba zadovoljiti puno parametara. Ja sam osobno po prvi puta isprobao s djetetom otići na Platak. Prije puta smo danima pratili prognozu koja je bila nepovoljna za zimsku idilu ali smo ipak otišli na malo umjetnoga snijega. Trošak ovog izleta nije bio moguć bez potrošiti ukupno oko 400 kuna. Na Platku, sva sreća ima dječje igralište, šume za prošetati u izobilju i nešto malo snijega pa smo ipak odradili prvo sanjkanje. Tijekom dana održava se i škola skijanja pa je i to bila prilika za vidjeti nešto novo. Dijete je bilo oduševljeno svime pa mogu reći da je izlet uspio.

Otkriveno kako je prohibicija i ideja da je alkohol štetan, utjecalo na slabo iseljavanje iz Hrvatskog zagorja u Ameriku

foto: NYTimes

Pod sloganom Izbacite piće - biti ćete sretniji, zdraviji i prosperitetniji narod, 100 godina prije uvođenja prohibicije u Americi 1.1.1920, nacionalni pokret umjerenosti tražio je od društva da zaustavi prekomjernu konzumaciju alkohola. Već tada su uvidjeli da je to štetna navika. To je potaknulo slab odaziv iseljavanja iz hrvatskog zagorja tijekom velikog vala iseljavanja od 1900. - 1914. godine kada su dalmatinci masovno krenuli put amerika. Po tome ispada da su bili lošije informirani od zagoraca ili su ipak bili skloni novostima iz dalekog svijeta. Pokret je stekao popularnost na prijelazu stoljeća, velikim dijelom zahvaljujući ženskim skupinama koje su temperamentno vodile borbu protiv obiteljskog nasilja. 16. siječnja 1919. - više od godinu dana prije nego što su žene mogle glasati u cijeloj zemlji - postignut je cilj: ratificiran je Osamnaesti amandman kojim se zabranjuje „proizvodnja, prodaja ili transport alkoholnih pića“ bilo gdje u Sjedinjenim Državama. Zemlja je imala godinu dana za pripremu. "Nitko nije vjerovao da će se to dogoditi", rekao je David Wondrich, povjesničar koktela.