Šparoge na izmaku

Glamping farma – Carsko povrće koje su otkrili rimljani, divlja, oštrolisna šparoga; lat. Asparagus acutifolius je vazdazelena biljka iz roda Asparagus koja se od ostalih vrsta na području Hrvatske razlikuje po svojoj drvenastoj stabljici. Ostale vrste tankolisna šparoga (A. tenuifolius Lam.), morska (A. maritimus (L.) Mill.) i ljekovita šparoga (A. officinalis L.), komercijalno su nezanimljive, a i zakonski zaštićene. Oštrolisna šparoga raste na visinama do 1 200 metara, i ona je jedina u Hrvatskoj koja nije zaštićena i jedina koja se uveliko koristi u prehrani, pa se stoga i bere za prodaju. To je sredozemna biljka koja raste u sklopu makije, a voli poluzasjenjena i vlažna mjesta uz šumske putove, stare zidove i suhoziđa. Stabljike oštrolisne ili divlje šparoge izbijaju iz gomolja, što joj omogućava da se lako obnovi nakon najezde berača ili da preživi požare po makijama. Starije stabljike su sivkaste boje, a beru se samo mladi izbojci koji izrastu svakog proljeća iz podzemnih dijelova, osobito nakon što zatopli poslije kiša. Ljubitelji je spremaju i u zamrzivače, kako bi si i izvan sezone ponekad priuštili njen jedinstven okus. Narod je odavno hvali kao lijek za čišćenje bubrega, a u novije vrijeme i medicina potvrđuje njena diuretska svojstva. Osim toga, divlja šparoga obiluje mineralima i vitaminima. Zanimljivost je što se u nekim krajevima vjeruje kako berač mora pojesti (sirovi!) vršak prve šparoge koju ubere na početku sezone jer će tako izbjeći opasnost od zmija u svim kasnijim pohodima po šumama. (n.š.)

PROVJERENO - Ove godine neće biti ATP Croatia Opena

POREČ / UMAG – Ono što smo i naslućivali, danas se upravo i dogodilo. Radio Centar Poreč javlja kako je vodstvo ATP-a objavilo nastavak otkazivanja svih natjecanja do kraja srpnja 2020. To je potvrdio u Poreču i predsjednik uprave Plave lagune, Dragan Pujas. Najdugovječnijih sportskih događaja u Hrvatskoj održat će se u srpnju 2021. godine. „Nažalost najavljujemo da je naš rado posjećeni turnir, koji se trebao održati od 17. do 26. srpnja 2020. godine, otkazan. Više od 30 godina Croatia Open Umag oduševljava ljubitelje i igrače tenisa širom svijeta i nastavit će to činiti i u budućnosti. Radujemo se pripremi fantastičnog turnira u 2021. godini“ rekao je u svome govoru Pujas. Ja vidim i novu priliku za Umag, kaldrmu koja vodi od kružnog toka kod buduće srednje škole, prema ponosu Umaga, Teniskom stadionu Gorana Ivaniševića, moglo bi se u potpunosti renovirati u ovih 12 mjeseci što nas dijeli do sljedećeg turnira. Prolazeći svakodnevno tom dionicom baš si razmišljam ( dok slušam kako jauče ovjes mog automobila ), kako stranci vide tu cestu ? Ja iskreno nisam vidio nigdje toliko loših lokalnih cesta kao što ih imamo mi u Istri. (n.š.)

Urbani vrtovi u Umagu uskoro bi trebali procvjetati

UMAG – Pedeset i osam umaških obitelji uskoro bi trebalo početi koristiti vrtne parcele u sklopu Umaškog gradskog vrta. Svrha ovog projekta je korištenje parcela u zajedničkom vrtu, a svaka pojedina parcela će biti veličine od oko 50 m2 sa namjenom proizvodnje hrane, začinskog bilja i cvijeća za vlastite potrebe domaćinstava koja su se prijavila na natječaj. Umaški gradski vrtovi nalaze se na nekretnini k.č.br. 2953 k.o. Umag u vlasništvu Grada Umaga - Umago, na području naselja Vrh. Riječ je o obradivom zemljištu koje se sastoji od 58 vrtnih parcela veličine od cca 50 m2 i zajedničkih dijelova te postavljene opreme. Zajednički dijelovi i postavljena oprema odnose se na: pristupne putove i parkiralište, staze, drvena i montažna spremišta alata, kompostere, klupe i kante za odlaganje otpada te vrtne sjenice. Iako sva opisana infrastruktura još nije postavljena isto se očekuje u narednim danima.

Šejtani iz The Guardiana otkrili se sami

ZAGREB – Sindikat policije hrvatske reagirao je na objavu britanskog portala The Guardian u kojem je objavljen članak, još jedan u nizu prepun činjenično neutemeljenih optužbi na račun hrvatske policije u postupanju prema nezakonitim migrantima. Neutemeljene optužbe ovaj put su otišle korak dalje te se u članku navodi da su hrvatski policijski službenici sprejom obojili glave migranata koji su pokušali nezakonito ući u Republiku Hrvatsku u namjeri da ih obilježe, ponize i traumatiziraju, jer su im glave obojene u obliku križa, a migrantska populacija je većinom muslimanska. Na tendenciozan način, neobjektivnošću i senzacionalističkim člancima optužuje se hrvatske policijske službenike za ksenofobiju, a posebno je apsurdno što se takve optužbe imputiraju policijskim službenicima države koja ima izrazito dobre i prijateljske odnose sa Islamskom zajednicom. Posebice zabrinjava i zaslužuje najoštriju osudu što je ovakav članak, koji očito potiče na vjersku netrpeljivost, plasiran u javnost tijekom mjeseca Ramazana. Konstrukcija kako se migrante obilježava znakom križa zbog njihove vjeroispovijesti pokazuje apsolutno neznanje autora članka i unaprijed formiran napad na Republiku Hrvatsku bez poznavanja osnovnih činjenica. Naime, šire je poznato da Republika Hrvatska ima odlične odnose s muslimanskom vjerskom zajednicom koja je visoko cijenjena u hrvatskome društvu, što se u svjetskoj javnosti ističe kao primjer suradnje s vjerskim zajednicama. Podsjetili bismo i na konferenciju "Muslimanske zajednice u Europi - prava i dužnosti", na kojoj je istaknuto da Islamska zajednica u Hrvatskoj godinama promovira ideju koja može poslužiti kao model u rješavanju muslimanskog pitanja u Europi, ali i kršćanskih manjina u islamskom svijetu.