Što nakon cijepljenja? Kako i kada možete dobiti potvrdu? Detaljno objašnjenje pročitajte na blogu Umag-Umago.blogspot.com

UMAG - Građani Republike Hrvatske te oni koji imaju odgovarajuće vjerodajnice za pristup sustavu, čiji su podaci o cijepljenju, ili negativnom testu na SARS-CoV-2 upisani u centralne baze podatka Ministarstva zdravstva, putem portala e-Građani ili u nekoj od poslovnica HZZO-a  mogu zatražiti svoju EU digitalnu COVID potvrdu.

EU digitalnu COVID potvrdu o cijepljenju mogu dobiti osobe koje su cijepljene s obje doze cjepiva protiv bolesti COVID-19 (Pfizer, Moderna, AstraZeneca) te osobe koje su cijepljenje s dvije doze različitih cjepiva koja se primaju u dvije doze (npr. osoba je primila prvu dozu cjepiva AstraZeneca, drugu Pfizer). Potvrda će u oba slučaja biti valjana 270 dana od dana cijepljenja drugom dozom. Osobe koje su cijepljene cjepivom koje se prima u jednoj dozi (Janssen). Potvrdu mogu zatražiti 15. dan od primitka doze cjepiva. Potvrda će im biti valjana 270 dana od dana cijepljenja.

Osobe cijepljene prvom dozom cjepiva koje se prima u dvije doze (Pfizer, Moderna) mogu zatražiti potvrdu 22. dan od primitka prve doze cjepiva. Potvrda će im biti valjana 42 dana od dana primitka cjepiva. Osobe cijepljene prvom dozom cjepiva koje se prima u dvije doze (AstraZeneca) mogu zatražiti potvrdu 22. dan od primitka prve doze cjepiva. Potvrda će im biti valjana 84 dana od dana primitka cjepiva. Potvrdu mogu zatražiti i osobe koje su cijepljene jednom dozom cjepiva koje se prima u dvije doze (Pfizer, Moderna, AstraZeneca) koje unatrag 180 dana od dana primitka cjepiva imaju pozitivan test. Potvrdu mogu zatražiti od dana cijepljenja, a potvrda će im biti valjana 270 dana od dana primitka cjepiva. 

Želite li ostati negativni do kraja, ako ga uopće ima, cijepite se !

foto: Grad Umag

UMAG – Sukladno javno objavljenom planu cijepljenja protiv Covid-19 za Istarsku županiju, svi građani s područja Umaga, a koji to do sada nisu, imaju priliku još dva puta ovoga mjeseca iskoristiti priliku i cijepiti se. Mjesto koje je određeno u tu svrhu je školska dvorana OŠ Marije i Line u Umagu, a termini su subote prije podne i to subota 21. Kolovoza te subota 28. Kolovoza.

Sudar kod Murina

UMAG -Danas oko 10.30 sati došlo je do prometne nezgode između naselja Murine i Fratrici kod skretanja za Stella Maris. Promet je trenutno usporen.

Istarska manjada od mora

UMAG – Stigli ste na svoj sanjani odmor u Istru. Hrana vam je vrlo važan dio odmora i ne želite vrijeme provedeno u Istri protratiti na loša i besmislena jela. Pitate se što onda jesti ? Izbor koji puno gostiju ne želi preskočiti su svakako morske blagodati. U Istri, posebice na njenoj zapadnoj obali možete pronaći prave delicije iz mora, ali pri tome vodite računa o izboru restorana. Tu svakako želim naglasiti da se držite nekog službenog turističkog materijala jer nisu svi istarski restorani dostojni ponuditi određene stvari. Nažalost puno je ovdje ponude koja bi vas mogla razočarati ako ste istinski ljubitelj dobre hrane. Ono što svakako trebate tražiti od hrane su sljedeće stvari: istarska tradicija i prirodni sastojci, meso i riba, samoniklo bilje, aromatični začini i sezonsko povrće. Istinski priznati restorani na obali Istre nikada neće poslužiti jelo bez ružmarina, peršina, lovora i istarskog maslinovog ulja. Jela koja trebate pronaći su sljedeća: Brodet – tradicionalno jelo od ribe. Izvorni brodet priprema se od najmanje 7 vrsta ribe uz dodatak školjki, vina, rajčice, češnjaka te listova lovora, peršina i kadulje. Buzara – drevni način pripreme plodova mora kojim se uz dodatak češnjaka, peršina, maslinova ulja i vina nastoji sačuvati svježi, izvorni okus namirnice (ribe, rakova ili školjki). Najpoznatije su buzare od rakovica, škampi i dagnji. Crni rižoto od sipa – sipa je morski glavonožac koji ima posebno mjesto u tradicionalnoj istarskoj kuhinji. Najjednostavnije i najpoznatije jelo od sipe je crni rižoto zbog kojeg ćete rižu zavoljeti na posve drugačiji način. Jadranska lignja- Najcjenjenija je od svih vrsta glavonožaca u Istri. Najcjenjenije su one ulovljene posebnom udicom (peškafondom). Zbog delikatnog okusa mora, mogu se pripremati na najrazličitije načine – na žaru, pržene, punjene, s octom, ljutim papričicama i aromatičnim travama ili s nekoliko kapi limuna i malo vlasca.  Kušajte je na Danima jadranskih lignji u sjeverozapadnoj Istri. Jakobove kapice koje se smatraju jednom od najukusnijih školjaka na svijetu zbog miješanja slane morske vode sa slatkom riječnom vodom. Kamenica – školjka koja se još od Rimljana smatra delikatesom. Meso joj je izuzetno hranjivo, a najukusnija je zimi. Najčešće se jede sirova s nekoliko kapi limunova soka. Rakovica – veliki rak s morskog dna i vrhunska morska poslastica. Ima nježno i slatkasto meso. Priprema se većinom u salati servirana u oklopu s maslinovim uljem, češnjakom, peršinom i limunom ili na buzaru. Srdela – ukusna sitna plava riba, hraniteljica generacija istarskih ribara i njihovih obitelji. Najbolje ju je kušati pripremljenu na žaru, a kao specijalitet nudi se usoljena ili marinirana. Švoja (list) – vrhunska bijela riba i jedan od simbola sjeverozapadne Istre. Kušajte je u brojnim varijantama – carpaccio, juha, s bijelim tartufom, s domaćom tjesteninom. Škampi – ukusni rakovi iz obitelji hlapova. U Istri se spremaju na mnogo načina: na buzaru, na roštilju, pohani, s rižom i tjesteninom. Možda će vas zanimati i u sirovoj varijanti. ( crobloger )