Umag je postao na nekoliko dana centar Karate svijeta

UMAG/HRVATSKA – Nikada do sada viđeno okupljanje mladih karatista u svijetu. Njih, više od 2400 u dobi od 10 do 20 godina okupilo se sa svojim trenerima i roditeljima u Istri. Umag je domaćin WKF Youth Camp i WKF Karate 1 Youth Cup, a u događaju sudjeluje 69 zemalja sa 5 kontinenata. Ovo je deseti kamp za mlade koji su imali priliku upoznati i čuti karate legende. Najbrojniji su talijani, hrvati i rusi koji su došli sa delegacijama od preko nekoliko stotina sudionika.

Nakon Umaga još spremniji za spašavanja

UMAG - Hrvatska udruga za promicanje vrijednosti i tehnika CZ "eRIpio" iz Rijeke, u Umagu je od 22. do 25. lipnja 2017. održala obučni kamp. Kamp je održan na prostoru „Zlatoroga“ u prostoru koji koristi red izviđača pomoraca "Smjeli" iz Umaga. Državna uprava za zaštitu i spašavanje preko Državne intervencijske postrojbe CZ Odjel Rijeka osigurala je cjelokupnu specijalističku opremu za potrebe kampa. Naš reporter uvjerio se osobno kako je rečena Uprava za spašavanje opskrbljena opremom za pripremu hrane, opremom za opskrbu električnom energijom, opremom za spašavanje sa visina, opremom za spašavanje iz vode sa čamcem i motorom, sredstvima veze, šatorima, transportnim motornim vozilom, motornim alatima. Tijekom kampa, na kojem je sudjelovalo 39 polaznika, vršena su osposobljavanja uspostava baze za provedbu operacije (samodostatnost), uspostava zapovjednog mjesta, izvješćivanje, rad sa uređajima veze, osnovne tehnike spašavanja iz vode, tehnike spašavanja iz vode uporabom čamca, tehnike spašavanja sa visina (absail), rad sa motornom pilom, osnove orijentacije, rad sa zemljovidom i kompasom i rad sa GPS-om. Naučene lekcije provjerene su kroz orijentacijsku hodnju, gdje su polaznici podijeljeni u četiri grupe na radnim točkama izvršavali prethodno usvojene operativne zadaće. Kao znak zahvalnosti domaćinu, izvršeno je tehničko rušenje tri rizična stabla na području kampa te uklanjanje drvne mase.

Dvoje turista umalo poginula kada se na njih urušilo stablo

UMAG – Rezultat nevremena s olujnim vjetrom i jakom kišom na području Umaga, Novigrada, Buja, Oprtlja i okolice bio je prekid prometa na prometnicama i štete na objektima. Do jutarnjih sati umaški vatrogasci, cestari, djelatnici elektre, komunalci, građani ali i turisti čistili su posljedice nevremena koje je prouzročilo veliku štetu na širem području Umaga, Novigrada i Buja. Vjetar orkanske snage bio je praćen kišom što je po mišljenju pomoraca spriječilo veće štete na vezovima. Samo vatrogasci su uspjeli intervenirati u 90 slučajeva dok ostale dojave nisu mogli obraditi. Cesta Umag - Novigrad bila je na više lokacija u potpunosti neprohodna, zbog srušenih stabala. Stabla su se rušila na ceste, kuće, aute, kamp kućice, šatore, pucale su instalacije plina, pojavljivale se lokalne poplave, gromovi su udarali u objekte, rušili su se dimnjaci, ljudi su ostajali zatočeni u automobilima na koja su pala stabla. Uz veliku materijalnu štetu, zabilježena su i dva unesrećena na čiji se šator srušilo stablo. 

Hrvatska ne piznaje arbitražnu odluku

Hrvatska predviđanja

UMAG - Iako je procjena da sada Sloveniji pripada gotovo tri četvrtine Piranskog zaljeva, Slovenija nije dobila izlaz u međunarodne vode kako je planirala već značajan prolaz kroz dio hrvatskog mora za svoje brodove, avione i eventualnu infrastrukturu plinovoda, dalekovoda i slično. Koridor do međunarodnih voda širok je oko 2,5 nautičke milje. Arbitražni sud u Hagu naveo je kako kopnena granica Slovenije i Hrvatske većinom nije sporna. Službeni stav Vlade RH ali i javnosti je jedinstven i principijelan te govori da za hrvatsku stranu sve ostaje nepromijenjeno te da treba tražiti bilateralno rješenje spornih pitanja.  Za razliku od kopnenih, granice na moru između jugoslavenskih republika nisu bile određene, pa je to kamen smutnje u odnosima Slovenije i Hrvatske. Sudac je u obrazloženju naveo buduće dobro susjedske odnose i učestaliji nadzor od strane slovenske Milicije u prošlosti kao glavne razloge što je granica u zaljevu određena kako je navedeno u odluci. Činjenice da je korito rijeke Dragonje u prošlosti izmješteno na štetu Hrvatske i da su zemljišta u ušću prisvojena nije imalo utjecaja na odluku suda u Hagu kao niti na određivanje kopnene točke u dodiru s morem između dvije države. Javnosti je također smiješna odluka o crti razgraničenja na moru izvan granice zaljeva koja je pomaknuta kako bi bila paralelna sa osimskom granicom između Slovenije i Italije, a time je direktno smanjena površina RH na moru.