Tipografija Umag prodana je za 230 kuna po kvadratnom metru ?

UMAG – Tipografija Umag prodana je za 230 kn po kvadratnom metru. U dobi od 63 radnih godina Tipografija Umag više ne postoji kao grafičko poduzeće. Nakon višegodišnje agonije za vlasnika i radnike umaške Tipografije i stečajnog postupka koji je pokrenut 2014. godine te neuspješne tri javne dražbe okončana je priča oko ovog poduzeća. Tipografija je osnovana daleke 1953-e godine i sve do promjene urbanističkog plana dijela grada na kojemu je djelovala i privatizacije po hrvatskom modelu poslovala je pozitivno i bila oslonac šireg gospodarstva. Nakon promjene urbanističkog plana počinje njezin lagani put koji vodi prema stečaju koji je okončan u srijedu 5. srpnja 2017. u ponoć. Ono što je ostalo od poduzeća u četvrtoj javnoj dražbi preko elektroničkog servisa Fine prodano je za najbolju ponudu koja je prema još nepotvrđenim podacima iznosila  650.001,00  kuna. Javnost nije zadovoljna načinom na koji je održana četvrta dražba jer ista nije bila javna, posebnu sumnju u poštenje postupka stvara posljednji dan primanja ponuda kada od jutra do pred kraj zaprimanja ponuda nije stigla javnosti vidljiva niti jedna ponuda pa je dražba okončana pred sam kraj isteka dana. Sjeta među bivšim radnicima i članovima njihovih obitelji koje su u radu poduzeća sudjelovale dugi niz godina osjeća se ne samo u njihovim domovima već i na javnim mjestima gdje se stalno priča o tome. No, ipak za taj prostor dolazi neko novo vrijeme, svi se nadaju da će na tome mjestu niknuti nova stambeno poslovna zgrada koja će oplemeniti ovaj dio grada i od zarasle parcele barem stvoriti oku ugodan prizor. Priča oko Tipografije ima nekoliko strana, ali javnosti svakako najzanimljivija je ona njezinog vlasnika o čemu ćemo pisati uskoro.

ARBITRAŽA I NJEZINE POSLJEDICE – POGLEDI

Akademik prof. dr. sc. Milan Nosić kaže kako je Hrvatsko-slovenska granica utemeljena još 1930. godine te da je od početka hrvatsko-slovenskoga razgraničenja zone B počinjala od staroga ušća rijeke Dragonje u sredini zaljeva, odmah iza sečovljanskih solana koje se danas nalaze samo na desnoj obali te rijeke. Od ušća je granica tekla na istok do mosta u Sečovlju, od mosta na jug do mjesta Plovanija, a odatle pak na istok koritom rijeke Dragonje. Jezičnu i etničku hrvatsko-slovensku granicu u Istri odredio je još daleke 1930. god. poljski slavist Tadeusz Małecki u svojoj knjizi ‘Slavenski govori u Istri’. Granična slovenska sela su: Krkače, Planjave, Labor, Trsek, Trebeše, Šoćerga, Movraža, Rakitovec… Granična hrvatska sela su: Kaštel, Merišće, Škoruš, Brič, Topolovac, Gradina, Pregara, Crnica, Brest.” Ovakvu granicu su nakon podjele zone B između Hrvatske i Slovenije odredila i dva istaknuta predstavnika ondašnjih vlasti: Slovenac Milan Guček i Hrvat Andrija Babić: Točno takvu granicu je odredila i jugoslavenska Vlada u Beogradu. Tadeusz Małecki je u svojoj knjizi ‘Slavenski govori u Istri’ naveo da stanovništvo Topolovca i okolnih sela govori hrvatskim dijalektom, pa su slijedom toga Hrvati. Međutim, Topolovac sa 16 sela, koja su do 1954. god. pripadala općini Buzet, tadašnja hrvatska Vlada je dala Sloveniji u zamjenu za ništa.

Domaći ribari kažu da će na more kao i do sada te da ne žele incidente

ARBITRAŽA - Najveći gubitak teritorija na moru u Savudrijskoj vali / Piranskom zaljevu odlukama Arbitražnog suda imali bi Gradovi Umag I Buje te njihovi ribari. Umaški i savudrijski ribari i dalje isplovljavaju u ribolov, kao da presude i nema. Savudrijski ribari love na svojim uobičajenim poštama te kažu da ozbiljne incidente niti ne očekuju. Oni love i postavljaju mreže prema crti razgraničenja koja je bila prije odluke da se granica promijeni. Iako je odluka suprotna pomorskim pravilima ona ima nepovoljan učinak na međusobne odnose dvaju susjednih naroda te stvara nepotrebno nepovjerenje, smatraju mnogi stanovnici Umaga i okolice. Gradovi Umag i Buje još se službeno nisu očitovali o odlukama arbitraže, no oni su najveći gubitnici jer područja njihovih katastarskih karti završavaju upravo na granici sa Slovenijom u području zaljeva.

Ribe u slovenskim vodama 30 % manje

PIRAN – Slovenski ribari žale se na smanjene ulove u odnosu na prošla razdoblja. Smanjenje se vidi u manjoj tonaži predane ribe u odnosu na godinu ranije. Naime, slovenski su ribari u 2016. godini predali ukupno 152 tone morskih plodova, od čega 115 tona ribe. To je manje ribe za 31 % u odnosu na 2015. godinu. / izvor: radiocapris /