
Akademik prof. dr. sc. Milan
Nosić kaže kako je Hrvatsko-slovenska granica utemeljena još 1930. godine te da
je od početka hrvatsko-slovenskoga razgraničenja zone B počinjala od staroga
ušća rijeke Dragonje u sredini zaljeva, odmah iza sečovljanskih solana koje se
danas nalaze samo na desnoj obali te rijeke. Od ušća je granica tekla na istok
do mosta u Sečovlju, od mosta na jug do mjesta Plovanija, a odatle pak na istok
koritom rijeke Dragonje. Jezičnu i etničku hrvatsko-slovensku granicu u Istri
odredio je još daleke 1930. god. poljski slavist Tadeusz Małecki u svojoj
knjizi ‘Slavenski govori u Istri’. Granična slovenska sela su: Krkače,
Planjave, Labor, Trsek, Trebeše, Šoćerga, Movraža, Rakitovec… Granična hrvatska
sela su: Kaštel, Merišće, Škoruš, Brič, Topolovac, Gradina, Pregara, Crnica,
Brest.” Ovakvu granicu su nakon podjele zone B između Hrvatske i Slovenije
odredila i dva istaknuta predstavnika ondašnjih vlasti: Slovenac Milan Guček i
Hrvat Andrija Babić: Točno takvu granicu je odredila i jugoslavenska Vlada u
Beogradu. Tadeusz Małecki je u svojoj knjizi ‘Slavenski govori u Istri’ naveo
da stanovništvo Topolovca i okolnih sela govori hrvatskim dijalektom, pa su
slijedom toga Hrvati. Međutim, Topolovac sa 16 sela, koja su do 1954. god. pripadala
općini Buzet, tadašnja hrvatska Vlada je dala Sloveniji u zamjenu za ništa.